Potraga za novim svjetovima: Gdje bi moglo cvjetati izvanzemaljsko življenje?

Zamislite da postoji još jedna Zemlja…

Što biste rekli kad bih vam rekao da negdje tamo, daleko u svemiru, možda postoji planet sličan našem — s oceanskom plavom bojom, planinama, povjetarcem i možda (da, možda!) čak i životom? Zvuči poput znanstvene fantastike? Možda, ali istraživači širom svijeta marljivo tragaju za takvim svjetovima koje zovemo egzoplaneti.

U ovoj objavi razotkivamo kako znanstvenici otkrivaju te nove svjetove, zašto vjeruju da bi neki od njih mogli podržavati život te kako bi naš sljedeći “dom daleko od doma” mogao izgledati.

Što su uopće egzoplaneti?

Pojam egzoplaneti odnosi se na planete koji se nalaze van našeg Sunčevog sustava. Dok naši susjedi — Mars, Jupiter ili Saturn — kruže oko Sunca, egzoplaneti kruže oko drugih zvijezda. I nije ih malo! Do danas ih je otkriveno više od 5000, a broj svakim danom raste.

No, nisu svi ti planeti pogodni za život. Većina njih su ili prevrući, prehladni, preveliki, premaleni… ili jednostavno prečudni da bismo ih mogli nazvati “novom Zemljom”.

Gdje tražimo “Zemlju 2.0”?

Znanstvenici posebnu pažnju posvećuju onim egzoplanetima koji se nalaze u tzv. nastanjivoj zoni svojih zvijezda. To je udaljenost na kojoj može postojati tekuća voda – jedan od ključnih sastojaka za život kakav mi poznajemo.

Zamislite to ovako: ako je zvijezda poput logorske vatre, nastanjiva zona je kao savršeno mjesto za sjedenje – ne preblizu da se opečete, ali ni predaleko da vas zebe.

Kako znanstvenici pronalaze egzoplanete?

Eh, da je barem tako jednostavno kao gledanje kroz teleskop i uočavanje planeta! Većina egzoplaneta ne može se vidjeti izravno jer su premali i preslabi u usporedbi sa svojim zvijezdama. Ali zato imamo pametne metode:

• Metoda tranzita: Kad planet prođe ispred svoje zvijezde, primijetimo sitno smanjenje svjetlosti. To je kao da muha prođe ispred svjetiljke – zamijetite blagi pad svjetline.
• Radijalna brzina: Planet zapravo lagano “vuče” svoju zvijezdu dok kruži oko nje. Taj efekt možemo izmjeriti i otkriti da nešto djeluje na zvijezdu, i to nerijetko upravo – planet!

Zahvaljujući ovim metodama, teleskopi poput Keplera i njegova nasljednika TESS-a otkrili su tisuće planeta.

Koji egzoplaneti su najzanimljiviji znanstvenicima?

Neki planeti doslovno izazivaju čuđenje:

• Kepler-452b: Ovaj planet se često naziva “rođakom Zemlje”. Smješten je u nastanjivoj zoni zvijezde slične našem Suncu i možda ima stjenovitu površinu.
• TRAPPIST-1 sustav: Ne jedan, već sedam planeta veličine Zemlje (da, sedam!) kruže oko male, hladne zvijezde. Neki od njih mogli bi imati vodu!
• Proxima Centauri b: Najbliži poznati egzoplanet! Nalazi se oko naše svemirske susjede – zvijezde Proxima Centauri, “samo” 4.2 svjetlosne godine od nas.

Zamislite svijet s niskim gravitacijskim pritiskom, krajolicima pod tri sunca ili oceanskim valovima koji nikad ne staju. Fascinantno, zar ne?

Postoji li šansa za život tamo vani?

To je vjerojatno najveće pitanje koje si čovječanstvo postavlja: Jesmo li sami?

Do sada, nitko nije potvrdio postojanje života izvan Zemlje, ali potraga ne prestaje. Astronomi traže biopotpise — tragove plinova poput kisika, metana ili ugljikovog dioksida koji bi mogli ukazivati na aktivnost sličnu životu.

Ali ni ti znakovi nisu uvijek sigurni. Primjerice, neki plinovi mogu nastati i bez prisustva života – kroz vulkanske aktivnosti ili kemijske procese.

Kako bi izgledao život na udaljenom planetu?

Ako bi se život razvio pod apsolutno drugačijim uvjetima od zemaljskih, teško ga je zamisliti. No znanstvenici se vole igrati tom idejom. Možda bi bića bila sitna, kao mikrobi, ili možda divovska, s kožom otpornom na visoke temperature ili zračenje.

U školskim danima, često sam se zamišljao kako hodam po nekakvoj ružičastoj planeti, gdje umjesto kiše padaju kristali, a biljke svijetle u mraku. Možda baš takav svijet negdje postoji.

Zašto biste trebali mariti za egzoplanete?

Jer je to naša budućnost. Ako nas povijest nečemu uči, to je da ljudi ne ostaju dugo na istom mjestu. Prvo selo, pa grad, pa kontinent… pa Mjesec?

S obzirom na klimatske promjene, rast populacije i ograničene resurse, potražnja za “alternativnom Zemljom” mogla bi postati ozbiljna stvar u ne previše dalekoj budućnosti.

Zamislite da jednog dana vaše unuke u školi uče o “Zemlji 1”, planeti s koje su potekli, dok pišu zadaću pod zonama neba egzoplaneta Gliese 581g, pitajući se hoće li vani pasti metanske pahulje.

Završna misao: Gledajući u zvijezde, gledamo u sebe

Potraga za egzoplanetima nije samo znanstvena misija — to je potraga za odgovorima o nama samima. Učeći o drugim svjetovima, učimo koliko je naš jedinstven. I iako još nismo našli brata blizanca Zemlje, svaki otkriveni planet približava nas jednom toliko složenom, ali iskonskom pitanju: jesmo li sami?

Do tada, dok čekamo nove teleskope poput James Webb svemirskog teleskopa da nam još više “otvore oči”, ostaje nam gledati nebo s istim pitanjem koje su postavljali i stari astronomi… možda je odgovor već na putu.

Pratite daljnja otkrića i dijelite ovo znanje

Volite astronomiju, svemir i misterije koje nas okružuju? Podijelite ovu objavu s prijateljima i obitelji! Tko zna, možda će neka mlada osoba nakon čitanja odlučiti postati astronom – i jednog dana otkrije upravo onu pravu “Zemlju 2.0”.

Dok traje potraga među zvijezdama, neka traje i vaša znatiželja.

Jer od svih zvijezda na nebu, možda baš jedna skriva naš sljedeći dom.